Stroge mjere u zatvorima u El Salvadoru ne podrazumijevaju fizičko distanciranje

Pandemija COVID-19 potresa prenapunjene zatvore Latinske Amerike i mnoge države odlučile su se na niz mjera radi rasterećenja, ali ne i El Salvador u kojem je nakon naglog povećanja broja ubistava predsjednik naložio oštrije mjere u zatvorima posebno kažnjavajući članove bandi za koje tvrdi da su iz rešetaka uticali na eskalaciju nasilja proteklog vikenda, pišu svjetski mediji.

Naredba o upotrebi smrtonosne sile – Predsjednik El Salvadora odobrio je upotrebu sile policije i vojske protiv bandi nakon izrazito nasilnog vikenda u kojem je širom zemlje ubijeno više od 50 ljudi, javio je CNN.

Predsjednik Najib Bukele odobrio je upotrebu sile protiv pripadnika bandi za koje kaže da iskorištavaju pandemiju izazvanu korona virusom izjavivši da su u pitanju „teroristi koji vrše neposredne prijetnje fizičkom intergritetu“ stanovništva.

Uhapšeni članovi bande smješteni su u jedan od sedam strogo čuvanih zatvora uz maksimalne mjere sigurnosti koje uključuju 24-satno zatvaranje unutar ćelija prekrivenih metalnim limovima u kojima su zajedno smješteni pripadnici različitih bandi.

Predsjednik El Salvadora je na društvenim mrežama u ponedjeljak podijelio fotografiju iz zatvora Izalko na kojoj se vide na desetine zatvorenika bez odjeće, jedni do drugih na podu dok policija pretražuje ćelije.

Istorija vansudskih pogubljenja

Vlasti El Salvadora tvrde da su kriminalci iskoristili situaciju u kojoj se policija fokusirala na korona virus i talasom ubistava prethodnog vikenda (25-26. april) prekinuli višemjesečni period mira u centralnoameričkoj državi zbog čega su uvedene oštrije mjere protiv članova bandi koji su u zatvoru, piše Vašington Post (The Washington Post) ističući da su fotografije koju je objavila kancelarija Bukelea izazvale kritike na društvenim medijima.

El Salvador je donedavno bio jedna od zemalja s najveći brojem ubistava na svijetu. Prema podacima Svjetske Banke u 2015. godini stopa ubistava iznosila je 105 na 100.000 ljudi, da bi dvije godine kasnije brojke pale na ispod 62 na 100.000 stanovnka.

Novi talas ubistava počeo je u petak, 24. aprila kada su ubijene 23 osobe, dan poslije ubijeno je 13, a u nedjelju još 24 ljudi – što je, ističe list, najveći broj ubistava u jednom danu od kada je Bukele preuzeo dužnost predsjednika prošle godine.

Naredba Bukelea o upotrebi policijske i vojne sile protiv bandi nije ništa novo, rekao je Dejvid Morales (David Morales), direktor grupe za ljudska prava Cristosal, ističući da su to radile i prethodne vlade te da takvi nalozi „generišu eskalaciju ubistava i vansudskih pogubljenja koja ostaju nekažnjena“. Prema pisanju salvadorskog medija El Faro, policija je od 2014. do 2018. počinila 116 vansudskih pogubljenja – razdoblje u kojem je prethodna vlada pozivala sigurnosne snage na agresivno sukobljavanje s bandama.

Vašington post napominje da su organizacije za ljudska prava upozorile na širenje korona virusa sa smrtonosnim posljedicama kroz zloglasno prenatrpane zatočeničke objekte. Bukele je naredio rani i agresivni karantin u El Salvadoru, prije nego što je zemlja prijavila bilo kakve slučajeve. U ponedjeljak, 27. aprila je izvijestio o 323 slučaja infekcije i osam smrtnih slučajeva.

Teška dilema – Zatvori u zemljama Latinske Amerike su među najpretrpanijim. S desetinama zatvorenika smještenih u sićušne ćelije, fizičko distanciranje je gotovo nemoguće a loši medicinski uslovi znače da bi se epidemija COVID-19 širila poput požara, ukazuje britanski javni servis BBC.

Ujedinjene nacije pozvale su vlade da učine više na zaštiti zatvorenika te su predložile da se najugroženiji privremeno puste na slobodu kako bi se smanjila prenapučenost. Čile, Kolumbija i Nikaragva najavili su da će preseliti hiljade zatvorenika u kućni pritvor. Brazil je već počeo premještati zatvorenike starije od 60 godina u kućni pritvor, a Peru kaže da planira dati ugroženim zatvorenicima amnestiju. Međutim, naglašava BBC, zemlja s drugim najvećim brojem zatvorenika po glavi stanovnika poslije SAD nije preduzela takve korake.

Zatvori u El Salvadoru imaju kapacitet od 18.051, ali trenutno drže više od 38.000 zatvorenika. Država se već decenijama bori s nasiljem bandi i ima jednu od najviših stopa ubistava po glavi stanovnika na svijetu. Ta stopa se smanjuje najviše zbog politike „nulte tolerancije prema nasilju bandi“ koju sprovodi predsjednik Najib Bukele, koji je na dužnost stupio u junu 2019.

S obzirom na ozbiljan problem bandi u El Salvadoru i pretpostavku da je do 80 odsto izvršenih napada koordinisano „iza rešetaka“, mnogi se plaše da će oslobađanje zatvorenika zbog moguće epidemije dodatno eskalirati nasilje bandi. Dilema s kojom se suočava predsjednik El Salvadora je teška: pustiti zatvorenike i rizikovati porast nasilja bandi ili suočiti se s potencijalnom eksplozijom korona virusa, zaključuje BBC.

Vladanje sve autoritarnije

Nakon što su izražene zabrinutosti oko toga kako će nove mjere u zatvorima uticati na širenje korona virusa, vlada El Salvadora se složila da privremeno pusti zatvorenike starije od 60 godina. Međutim, odredba se neće odnositi na poznate članove bande kojih ukupno ima 13.000, napisao je londonski Tajms (The Times).

Nakon naglog skoka ubistava proteklog vikenda, za koje policija kaže da su uglavnom rukovođeni iz zatvora, vlast je zatvorila svih sedam strogo čuvanih zatvora, zabranivši zavorenicima posjete i izlaske vani dok će suparnički gangsteri biti primorani da dijele ćelije.

Miješanje članova različitih bandi u ćelijama često je rezultiralo nasiljem, ističe Tajms, ali vlada predsjednika Bukelea tvrdi da je njena nova politika odgovor na kršenje zakona i reda. Vlada je objavila fotografije stotina obrijanih zatvorenika skučenih u jednom zatvoru, dodaje list.

Bukele se smatra bliskim saveznikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), koja je pohvalila njegove napore u kontroli nasilja bande čime je potisnuta imigraciju iz Centralne Amerike u SAD. Njegovi protivnici pak kažu da je vladanje Bukelea sve autoritarnije.

U martu je najavio da će oni koji prekrše stroge mjere ograničenja biti poslani u „karantinske centre“, za koje kritičari kažu da su zatvori, dok je prošle sedmice pozvao na zatvaranje parlamenta samo nekoliko trenutaka prije glasanja protiv njegove politike oko zaustavljanja širenja korona virusa.

Korona u latinoameričkim zatvorima

Bilo kakvi napori za smanjenje fizičkih kontakata i distanciranja zatvorenika u vrijeme pandemije odbačeni su u El Salvadoru tokom vikenda, kada su vlasti postrojile zatvorenike – koji su nosili maske – stisnuvši ih čvrsto u zatvorskim dvorištima dok su pretraživali njihove ćelije, ističe Asošijetid pres (The Associated Press) navodeći kako širenje korona virusa potresa notorno prenapučene zatvore u Latinskoj Americi u kojima je smješteno oko 1,5 miliona zatvorenika.

Do sada su državni zvaničnici prijavili blizu 1.400 potvrđenih slučajeva COVID-19 među zatvorenicima i zatvorskog osoblja. Najgore je pogođen Peru, sa 613 slučajeva i najmanje 13 smrtnih slučajeva u zatvorima širom zemlje, mada se opseg testiranja za utvrđivanje pune razmjere zaraza razlikuje od zemlje do zemlje. Kada je Dominikanska Republika testirala više od 5.500 zatvorenika u zatvoru La Viktoria, koji proizvodi zaštitne maske, zvaničnici su izvijestili o najmanje 239 zatvorenika koji su bili pozitivni na test.

Zatvor Puente Alto u Santiagu, u Čileu, u kojem je smješteno 1.100 zatvorenika imao je 300 prijavljenih slučajeva što je do sada najveći broj zaraženih u jednom zatvoru, dodaje AP. U zatvorskim neredima u Kolumbiji zabilježene su 23 smrti od početka pandemije. Više od 1.300 zatvorenika pobjeglo je iz zatvora u Brazilu nakon što je zbog izbijanja programa otkazan privremeni program puštanja, a više od 1.000 je u štrajku glađu u Argentini.

U cijeloj regiji zahtjevi su isti: zaštita od zaraze. Nakon što su u većini zatvora otkazane porodične posjete, zatvorenici se osjećaju izloženi, ranjivi, sami – i iskorišteni. Zatvorenici navode da su cijene u neformalnim i formalnim zatvorskim trgovinama povećane tokom pandemije, a rođaci im više ne mogu donositi hranu i higijenske potrepštine izvana.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) kaže da su najteži uslovi u zemljama poput Haitija, Bolivije ili Gvatemale. „Zatvorenici su osuđeni na gubitak slobode, a ne na smrt i država mora preduzeti odgovarajuće mjere“, rekao je Hoze Mikel Vivanko (José Miguel Vivanco), direktor Hjuman rajts voča za Ameriku.